hr || eng

Ugroženost i zaštita

Za krška područja karakteristična je gotovo nikakva ili vrlo slaba mogućnost samopročišćavanja podzemnih voda. Upravo u krškim područjima glavna vodna tijela čine upravo podzemne vode te je ekonomska cijena ovih resursa i staništa neprocjenjiva. Podzemna staništa u dinarskom kršu su pod visokim pritiskom gospodarskog razvoja, a prijete im ugroze poput zagađenja voda, odlagališta odpada i kanalizacije (legane i ilegalne), izgradnje prometnica i plinovoda, brojnih kamenoloma, nekontroliranog crpljenja vode i izgradnje brojnih hidro i vjetro elektrana. Zbog jake centralizacije stanovništvo se seli iz ruralnih područja u gradove, pa stoga i mnogi tipski lokaliteti špiljskih vrsta padaju u zaborav, te je njihov pronalazak nemoguć. Neke špiljske vrste, pogotovo is skupine kornjaša, su ugrožene ilegalnim sakupljanjem na tipskom lokalitetu od sakupljača iz cijelog svijeta.

Istraživanja podzemne faune i izrada konačnog popisa vrsta su daleko od toga da budu završena te nas dovode do općeg problema u biospeleološkim istraživanjima Dinarida:“inventarizacija podzemne faune može biti tako neučinkovita da mnoge vrste mogu izumrijeti prije nego su i otkrivene” (Schneider & Culver, 2004). To upućuje na važnost zaštite staništa umjesto zaštite pojedinih vrsta. Brzi razvoj zemalja u regiji, nedostatak zakona i pravilnika koji bi očuvali podzemna staništa i osigurali održivi razvoj s jedne strane i izuzetno veliku podzemnu bioraznolikost područja s druge strane naglašava potrebu za hitnim očuvanjem podzemnih ekosustava u cijelom području Dinarida.

Zakonska regulativa

Hrvatska

Temeljni propis koji regulira zaštitu speleoloških objekata u Republici Hrvatskoj jeZakon o zaštiti prirode.

Speleološki objekti su, prema zakonu, prirodno formirane podzemne šupljine duže od pet metara u koje može ući čovjek, a dimenzije ulaza su im manje od dubine ili dužine objekta.

Svi speleološki objekti su u vlasništvu Republike Hrvatske i sastavni su dio Nacionalne ekološke mreže uključujući i speleološke objekte u podmorju.

Otkriće svakog speleološkog objekta ili njegovog dijela prijavljuje se Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Upravi za zaštitu prirode u roku od 15 dana.

Za sve aktivnosti u speleološkim objektima (npr. ronjenje, fotografiranje, snimanje) kao i znanstvena te stručna istraživanja speleoloških objekata potrebno je prethodno ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze te mijenjati stanišne uvjete u objektu, njegovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

Nadzor nad aktivnostima u speleološkim objektima provode inspektori zaštite prirode, a na zaštićenim područjima i nadzornici JU koje upravljaju tim područjem.

Sva podzemna fauna uključujući šišmiše u Republici Hrvatskoj je strogo zaštićena.

Izrađen je Crveni popis podzemne faune s kategorijama ugroženosti pojedinih vrsta, te je objavljena Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske.

Speleološki objekti su ugroženi stanišni tipovi značajni za ekološku mrežu Republike Hrvatske i provođenje mjera njihova očuvanja je neophodno.

Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske definirane su strateške smjernice i akcijski planovi za zaštitu krša, podzemlja te podzemne faune.

Svi propisi nalaze se na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kao i na stranicama Državnog zavoda za zaštitu prirode.